230816 baner dineco 650x170 05
230601 anis rentacar baner

200601 market99 baner

220201 luxtravel baner
 
 
 
 

Lahajnsko podne: Jeste li čuli za jedinstveni prirodni fenomen kada nestaju sjenke?

Lahajnsko podne koje se dešava u predjelu Ekvatora predstavlja jedan od najzanimljivijih prirodnih fenomena.

190401 dan bez senke

Sat otkucava podne u Honoluluu - glavnom gradu Havaja. Mesec je jul. Turisti su već uveliko na plažama i uživaju u još jednom sunčanom danu u tropskom raju. Čini se da još jedan občan dan protiče na Havajima. Ipak, ono čega je samo nekolicina svesna je da trenutno u ovom gradu, a ni u ostaku arhipelaga, iz nekog razloga, nema senki.

Lahajnsko podne ili “Lahaina” podne, što na havajskom jeziku znači “okrutno sunce”, predstavlja prirodni fenomen koji se dešava svega dva puta godišnje na Havajima, kao posledica položaja Sunca u odnosu na Zemlju. Sunce je, dva puta godišnje, tačno iznad naše planete. Tačka u kojoj se Sunce nalazi u tom trenutku naziva se Sunčev zenit ili Zemljina subsolarna tačka. To znači da sunčevi zraci tada obasjavaju na našu planetu pod pravim uglom. Zbog toga što su uglovi koji pokazuju lokaciju Sunca u odnosu na bilo koji objekat na Zemlji glavni činioci senki, senke tokom “Lahaina” podneva nestaju zbog toga što su ovi uglovi poravnati.

Ono što ovaj fenomen čini još zanimljivijim je činjenica da se priroda “igra” sa vašim čulom vida. Ljudski mozak tokom života razvija naviku da korsiti senke kao pokazatelje i interpretatore mnogih stvari. Neke od njih su veličina, doba dana i pokret. Odsustvo senki može da utiče na to da mozak teže obrađuje vizuelne nadržaje. Zbog toga ljudi mogu steći utisak da objekti u vidokrugu plutaju ili da su kompjuterski obrađeni.

“Lahaina” podne dešava se na Havajima uglavnom u maju i julu, dok se tačan datum razlikuje svake godine.

Međutim, ovaj fenomen nije rezervisan samo za Havaje. On se dešava u svim područjima koja se nalaze 23.5 stepeni južno i severno od Ekvatora. Pomoću onlajn mape možete videti gde se u ovom trenutku dešava “Lahaina” popdne. (National Geographic RS)