U Muzeju Hercegovine Trebinje protekle noći održano je predavanje i prezentacija “Bazen rijeke Trebišnjice - nestajanje carstva čovječije ribice“.
Predavanje je održao Brajan Livorn, šef projekta spasavanja ove endemske vrste i zaštite njenih staništa u kraškom podzemlju sliva Trebišnjice, koji provodi „Devon karst“ istraživačko društvo iz engleskog grada Plimuta, Speleološko društvo „Zelena brda“ iz Trebinja i Društvo za istraživanje pećina iz Budimpešte, iz Mađarske, u saradnji sa Muzejom Hercegovine Trebinje. ž
Prema riječima g-dina Livorna sliv rijeke Trebišnjice je bogat reliktnim vrstama, neke od njih žive samo u ovom dijelu svijeta. Čovječija ribica zahtijeva izuzetno čiste prirodne sredine, da bi uopšte mogla opstati. Veoma je neotporna na bilo kakvu vrstu zagađenja i tada je osuđena na izumiranje i njen opstanak zahtijeva složen i multidisciplinarno zasnovan program aktivnosti zaštite vrste i njenih staništa.
"Njen organizam je takva biotehnologija o kojoj mi ljudi samo možemo da sanjamo. Pravo je čudo kako uopšte opstaje u staništima koja su i na 100 metara dubine, a njen životni vijek je i do 120 godina. Nama je potrebna ozbiljna tehnološka oprema kako bi samo stigli do nje“, ističe Livorn. „Primarni cilj projekta je zaštita čovječije ribice, koliko je god to moguće. To nije jednastavno – ali postoje i primjeri iz naše prakse koji kazuju kako je to moguće, a što ćemo i dalje činiti – nezavisno od toga da li ćemo imati podršku institucija i vlasti“, istakao je Livorn.
Posebnu zahvalnost g-din Livorn je uputio Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa i Speleološkom društvu "Zelena brda" iz Trebinja, koji mu od početka projekta pružaju podršku i pomažu projektnom timu na zaštiti ove endemske vrste. Ovogodišnje predavanje posvećeno je pok. Stevu Čučkoviću, profesoru biologije i začetniku istraživanja ove endemske vrste u slivu rijeke Trebišnjice. Prezentaciju je simultano prevodila g-đa Jelena Pujić, kustos arheolog Muzeja Hercegovine Trebinje.
(Izvor: Muzej Hercegovine)
