Bez obzira koliko u svojim verbalnim nastupima službenici Hrvatske i BiH, tješili svoje građane kako se od 1. jula ove godine, kad RH postane punopravna članica EU, neće ništa bitno dogoditi, život u i iza schengenske granice, ipak će biti drugačiji.
Za BiH će biti drugačiji, jer jedan njen konstitutivni narod (Hrvati) kao nositelji hrvatskih pasoša po automatizmu postaju punopravni članovi ujedinjene evropske porodice s mogućnošću korištenja svih privilegija koje nudi zakonodavstvo EU.
Kakve to pozitivne i negativne promjene po građane BiH nosi ulazak Hrvatske u EU sadržajno, razumljivo i detaljno, pojasnila je Direkcija za evropske integracije BiH kroz 76 pitanja i odgovora sublimiranih u brošuru pod nazivom "Na granici s EU".
U odgovorima na postavljena pitanja građane, iscrpno su pojašnjene sve posljedice koje približavanje granice EU-a nosi za firme, preduzetnike, poljoprivrednike, stočare, trgovce, studente, penzionere, radnike, bolesnike, pa i turiste... iz BiH. U saradnji s Ministarstvom vanjskih poslova i evropskih odnosa Direkcije za evropske integracije uz pomoć ostalih ministarstva iz Vijeća ministara BiH, Pitanja su klasifikovana kroz tematske cjeline: trgovina, rad, usluge i finansije, putovanja, boravak i ostala prateća pitanja. Odgovori, kako piše u uvodu brošure koja piše o situacijama u kojima se građani BiH svakodnevno mogu naći, a koje se, primjera radi, odnose na putovanje, školovanje, rad, trgovinu, prelazak granice i slično. U mnogim područjima članstvo Hrvatske u EU neće dovesti ni do kakvih promjena, odnosno već postojeći aranžmani i dalje će vrijediti, ali u puno njih hoće. Kao jedan od banalnijih ilustracija oko teme promjena, spomenut ćemo podatak da će turisti iz BiH od 1. jula ove godine ljetovati na jadranskoj obali po drugačijim uslovima.
Moraće u novčaniku imati 50 evra za svaki dan boravka u BiH. Prije putovanje, kućnim ljubimcima koje vode sa sobom ma more morat će priložiti pasoš, zbog čega je kako se ističe u jednom od savjeta Direkecije za evropske integracije BiH poželjno konsultovati ovlaštenog veterinara. Od oni eseniciojalnih stvari koji će se ulazaka RH u EU-u reflektirati na tržište BiH svakako je je za očekivati da radnici iz BiH zbog nepostojanja jezičnih barijera lakše dobiju zapošlenje u Hrvatskoj od na primjer nekih drugih članica EU-a.
Građani Bosne i Hercegovine koji imaju i hrvatsko državljanstvo smatratće se građanima EU i uživati ista prava kao i hrvatski državljani iz Hrvatske, uključujući prava koja se odnose na zapošljavanje i slobodu kretanja bez graničnih kontrola unutar šengenskog prostora.
Bh. građani moći će (kao i do sada) kupovati nekretnine po tzv. principu uzajamnosti. Uzajamnost za fizičke osobe postoji uz uslov da one u Hrvatskoj stalno borave ili obavljaju dopuštenu djelatnost, a za pravne osobe pod uslovom da obavljaju djelatnost u Hrvatskoj. Ugovor o socijalnom osiguranju između BiH i Hrvatske potpisan je 2000. godine i stupio je na snagu 1.11.2001. godine. Ovaj Ugovor je zaključen na neodređeno vrijeme, te će njegova primjena biti nastavljena i nakon ulaska RH u EU. od 1. jula 2013. godine. Hrvatska povući i iz CEFTA-e 2006, a trgovinski odnosi između RH i zemalja potpisnica CEFTA Ugovora bit će definisani Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju kojeg su te zemlje sklopile s EU-om. Kako Hrvatska pristupanjem tržištu EU prestaje biti dio tržišta CEFTA, pojedine firme iz Hrvatske, kako bi bile konkurentne na tržištu jugoistočne Evrope, planiraju preseliti svoje pogone u najbliže susjedstvo u BiH.
Za stanovnike koji žive u pograničnom pojasu do pet kilometara od granice sa Hrvatskom, moći će prelaziti uz posjedovanje pogranične propusnice. Na temelju odredbi Sporazuma između BiH i RH o socijalnom osiguranju, državljani BiH, članovi porodica aktivnih osiguranika i korisnici inostranih penzija i invalidnina, te njihovi članovi porodice koji imaju stalni boravak u Hrvatskoj, koriste puni obim zdravstvene zaštite na temelju potvrde o pravu na zdravstvenu zaštitu. Svojstvo osiguranika u RH se stiče prijavom mjesno nadležnoj kancelariji Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. (Večernji list)
