Plaćanje licenci Microsoft-u Budžet Republike Srpske je u posljednjih šest godina koštalo više od šest miliona KM, otkriva portal CAPITAL. Samo ove godine licencu će RS platiti skoro 1,6 miliona maraka, jer je kompletan sistem državne uprave u Srpskoj zasnovan na softverima ove velike monopolske kompanije.
Kako bi izbjegli velika izdvajanja za plaćanje licenci i održavanje Windowsa, u susjednoj Hrvatskoj već duže vrijeme Udruženje Linux korisnika vodi žestoku kampanju uvođenja ovog besplatnog kompjuterskog programa u državnu upravu, međutim u RS ne postoji interes šire društvene zajednice da, bar za početak, razmisli o ovim značajnim načinima uštede.
Ovakvim stavom Vlada RS ostavlja utisak kako je zadovoljna postignutim cijenama instalacije Microsoftovih softvera, a prelazak na besplatne platforme ne smatra ni velikom potrebom, iako bi ugledajući se na pozitivne evropske primjere mogli da uštede značajna novčana sredstva svojih građana. Naročito imajući u vidu tešku finansijsku krizu i rezultate kakve su postigli Francuzi. Njihova žandarmerija je od 2004. godine uštedjela oko 50 miliona evra zahvaljujući korišćenju besplatnih licenci !
Domaći IT intelektualci imali bi štošta naučiti i od Slovenaca, koji su slobodni (Linux) softver uveli u rad Vrhovnog suda i na taj način građanima ove zemlje uštedjeli oko pola miliona evra. I tu nije kraj. Kako bi popularizovali korišćenje ovog softvera osnovali su COKS (Center Odprte Kode Slovenije) koji na državnom nivou ima zadatak da promoviše "otvoreni kod"; slobodne softvere koji mogu zamijeniti komercijalne, besplatno i uz jednako inovativna rješenja.
Vlada: Kriv je Linux!?
Rukovodilac IT sektora Vlade RS Krsto Grujić opredjeljenje Vlade RS za Microsoft softver, opravdava činjenicom da više od 90% zemalja u Evropi koristi ovaj softver, kao i sve zemlje bivše SFRJ, Savjet Ministara BiH, Vlada FBiH, Brčko Distrikt, te lopticu odgovornosti prebacuje na kompaniju Linux, "za isprobavanje ovog besplatnog softvera na manjem dijelu državnog aparata nije bilo ozbiljnijeg prijedloga od strane Linux zajednice".
„O ovim mogućnostima smo razgovarali na 'Debian' konferenciji. Tada smo tražili od Linux-a da nam predlože neki model saradnje, ali odgovor nismo dobili. Razlog za to je vjerovatno što nije bilo dovoljno primjera dobre prakse, pa se niko nije usudio da se ozbiljnije usredsredi na ovo pitanje. Minhenski model uvođenja u javnu upravu je propao, kao i uvođenje Linux-a u Rusku administraciju, a sve to je dovelo do zaključka da se prelazak na ovu open sorce varijantu ne isplati", ističe Grujić.
Prije uvođenja Linux-a, upozorava Grujić, prvo bi trebalo ustanoviti da li imamo dovoljno Linux administratora koji bi mogli da daju adekvatnu sistemsku podršku.
Međutim, stručna javnost Srpske i na ovo pitanje ima odgovor, jer od 2010. godine ICT akademija Elektrotehničkog fakulteta organizuje i izvodi specijalističke Linux kurseve. Taj status omogućava izvođenje čitavog niza Linux kurseva, a polaznici nakon završetka obuke su i više nego kvalifikovani da odgovore na sve zadatke sa kojima se Linux administratori mogu susresti u svakodnevnom radu, poručuju u ovoj Akademiji.
Veoma važan segment u svemu tome je što uvođenjem Linux-a budžetski novac bi isključivo odlazio na plate domaćih administratora, umjesto što se sada troši za plaćanje licenci Microsoftu. Znači, novac koji se ulaže za upotrebu „open sourcea" u potpunosti bi ostao na raspolaganju privredi, jer iz zemlje ne bi otišla niti jedna marka.
Značaj i mogućnosti softvera sa otvorenim kodom su već odavno poznati stručnoj javnosti, pa sigurno i odgovornim stručnjacima u javnoj upravi RS. U Politici i Strategiji razvoja informacionog društva BiH naglašava se orijentacija ka primjeni rješenja otvorenog koda u razvoju eUprave i drugim segmentima javnih institucija.
Svake godine, prilikom organizacije početka kurseva i upisa na kurseve, nudimo specijalističke Linux obuke i institucijama javne uprave RS. Međutim, do sada nije bilo odziva sa njihove strane, vjerovatno zato što javna uprava RS već ima definisanu strategiju koja se temelji na Microsoft platfomi i tehnologijama", kaže prof. dr Slavko Marić Rukovodilac ICT akademije Elektrotehničkog fakulteta u Banjaluci.
Kao što je navedeno i u Strategiji razvoja eUprave u BiH iz 2004. godine, mnoge studije i istraživanja govore o velikim troškovima za licence (25% ukupnih ICT troškova se odnosi na licence).
„Za siromašne zemlje kao što je naša, to je ogroman udio u svakom projektu. Smanjenje troškova za licence bi automatski značilo više sredstava za razvoj novih i završetak započetih projekata", upozorava Marić.
Sistem inženjer sa višegodišnjim iskustvom u IT sektoru Marinko Tarlać kaže da Linux koristi svakodnevno u poslu već 10 godina. Međutim, smatra kako, pored svih prednosti i značajnih ušteda Linux-a, proces prelaska državne uprave sa Microsoftovog na Linux sistem, ne bi bio nimalo jednostavan i bezbolan. Zbog toga bi, dodaje, prvi korak ka ovom rješenju trebala biti izmjena ugovora sa Microsoft-om koji sadašnjim ugovorom obuhvata i škole.
„Proces uvođenja Linuxa bi bio najlakše započeti kroz same škole. Mlađe osobe su daleko pogodnije za nove tehnologije i daleko brže bi prihvatile nova znanja i metode rada. Ovim postupkom bi se i uštedio značajan novac koji se sada odvaja za licence u obrazovnim ustanovama. Veliki broj komercijalnih aplikacija ima dostojnu besplatnu zamjenu (koje postoje i za Microsoft platformu) i značajna ušteda se može ostvariti upotrebom navedenih aplikacija. Veliki broj pokušaja da se implementira Linuks je propao zbog ideja da se ide sa specijalizovanom distribucijom Linuksa čime se sam proces sveo na podršku od strane nekoliko ljudi koji nisu bili u stanju da iznesu čitav proces na svojim leđima. Daleko bolja ideja je baziranje na nekoj od popularnih distribucija (Ubuntu, CentOS, Mint Linuks i sl.) čime se potencijalna tehnička podrška može dobiti na daleko više mjesta", pojašnjava Tarlać, te naglašava kako poslovna okruženja sve više migiraju ka mobilnim platformama (tableti, mobilni telefoni, netbook-ovi) koji su uglavnom zasnovani na Linux-u (Android recimo) pa se prelazak na Linux čini kao logičan korak.
Tarlać naglašava kako iznos od 1,5 miliona KM koliko koštaju godišnje licence ne uključuje tehničke intervencije i podršku koja se i sada plaća lokalnim firmama i koja nije uključena u cijenu samih licenci. „Nažalost, mogućnosti za korupciju su daleko veće kada se radi sa komercijalnim softverom i ovaj problem je prisutan u svim Vladama svijeta – više je novca u igri pa samim tim i veći prostor za malverzacije", upozorava on.
Ovaj problem su davno uočili i u kanadskoj vladi, koja se ovih dana priprema za prelazak na slobodni softver. Naime, vlada ove zemlje je izdala službeni zahtjev za prikupljanje informacija o open source inicijativama, a zbog smanjenja troškova i Vlada Velike Britanije ubrzano traži načine za usvajanje „open source" rješenja.
Između ostalog, jedna od prednosti korišćenja Microsoft softvera je i zagarantovana cijena licenci tokom trajanja ugovornog perioda, odnosno cijena licenci za Vladu RS, sva njena ministarstva, republičke uprave i republičke upravne organizacije ostala je na istom nivou kao i prošle godine, navode u IT sektoru Vlade RS.
Primjeri dobre prakse u RS
Spisak domaćih kompanija koje u svakodnevnom radu koriste Linux:
Elta Kabel (web, email, DNS, biling, nadzor mreže, itd)
KT Sara (Drvar) (web, email, DNS, biling, nadzor mreže, itd)
XTV (Tuzla) (web, email, DNS, biling, nadzor mreže, itd)
Navigo SC (Banja Luka) (web, email, DNS, biling, nadzor mreže, itd)
MISSnet (Bihać) (web, email, DNS, biling, nadzor mreže, itd)
Savez Slijepih Banja Luka
Agromehanika Komerc (baza podataka, storage)
*Osim velikog broja studenata, Linux kurseve su pohađali i iz više velikih organizacija kao što su: M-tel, Pošte Srpske, Comtrade, Republička direkcija za civilnu plovidbu, Uprava za indirektno oporezivanje BiH.
Vlasnička (proprietary) komercijalna licenca
Najčešće upotrebljavani oblik licenciranja softvera koji se upotrebljava za poslovne primjene. Proizvođač daje pravo korištenja softvera uz određenu novčanu naknadu. Softver se može koristiti prema tačno određenim uslovima (na novom računaru, vezano uz korisnika i sl.) dok vlasništvo nad samim softverom (programski kod) uvijek ostaje kod samog proizvođača.
Open source (softver otvorenog koda)
Open source softver je softver sa kojim dolazi i izvorni kod programa. Uz manje razlike, sve open source licence dozvoljavaju i promjene unutar koda pa čak i dalju distribuciju koda i softvera. Time je softver besplatan za upotrebu ali i vlasništvo samog koda i softvera nije postavljeno od strane pojedinca ili firme iako se uglavnom zahtjeva da se prilikom dalje upotrebe i promjene postavi ista licenca. GPL, LGPL i BSD su različiti tipovi open source licenci i njihove glavne razlike su vezane uz upotrebu koda u drugim projektima i licenciranju softvera proizašlog iz tih projekata.
Izdvajanja za Microsoft licence po godinama
2006. godine 980.000,00 KM
2007. godine 820.000,00 KM
2008. godine 842.000,00 KM
2009. godine 1.102.294,00 KM
2010. godine 1.475.000,00 KM
2011. godine 1.475.000,00 KM
2012. godine 1.590.000,00 KM
(Capital.ba)
