Ex-YU brandovi dominantno su zastupljeni na regionalnoj rang listi brendova. Među prvih deset brendova u ovoj godini šest ih je regionalnog porekla: Vegeta, Argeta, Cedevita, Cockta, Smoki i Fructal.
Agencija VALICON ponovno je izmerila snagu brendova na području cele bivše Jugoslavije - reč je o Hrvatskoj, Sloveniji, BiH, Srbiji i Makedoniji. Snagu brendova u Srbiji VALICON prati skoro već 11 godina.
VALICON TOP25 brendova široke potrošnje – ex-Jugoslavija 2013
1 Milka
2 Coca Cola
3 Vegeta
4 Argeta
5 Cedevita
6 Cockta
7 Orbit
8 Nivea creme
9 Smoki
10 Fructal
11 Paloma maramice
12 Nescafe
13 Plazma keksi
14 Aquafresh
15 Jaffa Cakes
16 Fanta
17 Dorina
18 Lenor
19 Pepsi
20 Kiki
21 Chipsy
22 Nutella
23 Ariel
24 Podravka juhe
25 Dukat jogurti
Vodeća dva mesta na rang listi se dominantno izdvajaju, dok su brendovi od treće do osme pozicije uglavnom prilično blizu jedan drugome, gde svaki od njih ima određene prilike na kojima se može raditi i određene „poteškoće" koje treba rešavati kako bi se snaga brenda povećala a samim tim i odrazila pozicijom na rang listi.
Dakle, kod gornjih pozicija uglavnom govorimo o zadržavanju pozicije ili skoku prema vrhu rang liste. O poziciji brenda na rang listi od 3. do 10. mesta odlučuju nijanse, što svakako valja imati na umu kada govorimo o „padu" ili „rastu" pojedinog brenda. Već iduće godine situacija i raspored u top 10 može biti drugačiji.
Da se podsetimo, iz liste se može prepoznati određeno „pravilo" po kojem neki brend može naći svoje mesto na Valiconovoj listi TOP25 regionalnih brendova široke potrošnje. Radi se o brendovima prisutnima u celoj regiji. Na taj način teško možemo naći neki od lokalnih brendova na rang listi najsnažnijih, u onim kategorijama za koje je značajno da u njima dominiraju upravo lokalni brendovi, poput kategorija piva, kafe, vode, mlečnih proizvoda, sladoleda... Ipak, već se vide prvi pokušaji u nekim od spomenutih kategorija, npr. brend Jana u vodama, Heineken I Laško u kategoriji piva ...
Sve su to superiorni proizvodi na kojima proizvođači rade i pokušavaju ih (još jače) regionalizovati, što se naposletku odražava u njihovoj snazi i poziciji na rang listi.
Takođe, teško ćemo naći brendove koji se nalaze u kategorijama koje nemaju veliku raširenost, poput cigareta, ženskih i muških proizvoda ili brendova iz premium segmenta. Neke kategorije imaju manje, a neke više izražene lidere. Zbog veličine nacionalnog tržišta srpski brendovi imaju nešto prednosti u odnosu na ostale. Prednost je dvostruka, sa jedne strane uticaj veličine tržišta, sa druge strane još uvek neprisutnost diskontnih trgovaca i jakih privatnih trgovačkih marki u tolikoj meri kao recimo na tržištima Hrvatske i Slovenije.
Snaga brenda izračunata je na osnovu prepoznatljivosti, iskustva i korišćenja istih. Brend je definisan kao potrošački brend koji se koristi za proizvod unutar pojedinačne kategorije. Dalje, ako se isti brend upotrebljava u različitim kategorijama, na primer Paloma u kategoriji toalet papira i Paloma u kategoriji maramica, snagu brenda Paloma ne računamo zajednički za sve kategorije u kojima se nalazi, nego posebno za svaku kategoriju.
Istraživanje je bilo sprovedeno u maju i junu 2013. u svima zemljama regiona, na veličini reprezentativnog uzorka od n=1000 do n=1500 po zemlji. Ove godine istraživanje nije bilo izvođeno na najmanjim tržištima, u Crnoj Gori i na Kosovu. Rezultati su predstavljeni nanačin koji im garantuje reprezentativnost za područje cele ex-Jugoslavije. Dakle, snagabrenda u Sloveniji doprinosi snazi brenda u celoj regiji upola toliko koliko doprinosi jednako snažan brend u npr. Hrvatskoj, koja je dvaput veća. (Economy.rs)
