Ledeni talas u Americi, oluje na Atlantiku i proljećne temperature u Evropi u isto vrijeme klimatske su anomalije koje će u budućnosti biti još češće, ocjenjuju stručnjaci.
Nova godina je za Amerikance započela ledenim temperaturama i snježnim haosom; najmanje trinaest ljudi umrlo je od posljedica ekstremne hladnoće.
Meteorolozi najavljuju da najhladniji dani predstoje i navode da je ledeni talas u Americi izazvala kombinacija jakog sjevernog vjetra i promjene u takozvanom polarnom vrtlogu. Pod tim se podrazumijeva ogromna oblast hladnog vazduha oko Sjevernog pola. Klimu u tom predjelu obično ograničava i kontroliše stalna vazdušna struja ka istoku. Hladan vazduh se na taj način kreće iz Kanade na Grenland, zatim ka Sibiru i preko Aljaske se vraća na Kanadu.
Međutim, pod određenim meteorološkim uslovima taj hladni vazduh može da prodre duboko na jug. U ovom slučaju došlo je do kontakta između oblasti visokog atmosferskog pritiska na zapadu Amerike i oblasti niskog pritiska na istoku te zemlje. Tako je nastao snažan sjeverni vjetar, koji je povukao ledeni vazduh sa Sjevernog pola ka jugu. U isto vrijeme, vazdušna strujanja izazvala su i hladni talas sa Sibira. U toj kombinaciji su čak i Kanađani, koji su navikli na ledene temperature, bili ugroženi.
Polarne hladnoće sada počinju da popuštaju, zbog toga što na pojedine dijelove Amerike prodire topao vazduh iz Meksičkog zaliva. Na drugoj strani Atlantika već nedjeljama vladaju proljećne temperature, prenosi "Dojče vele".
Nije slučajno što se na sjevernoj hemisferi pojavio ovakav kontrast. Hladan vazduh iz Amerike već nedjeljama struji ka Atlantskom okeanu i tamo se zagrijava. Razlike u temperaturi stvaraju oblasti veoma niskog vazdušnog pritiska, koje utiču na vremenske prilike u Evropi, pa je to razlog zbog koga se Velika Britanija suočila sa olujama i poplavama, ali i zbog čega je u Njemačkog izuzetno toplo za početak godine.
Klimatolozi ne mogu sa sigurnošću da povežu ćudljivost vremena u ovom periodu sa klimatskim promjenama i potreban je vremenski raspon od najmanje 30 godina da bi izvukli pouzdane zaključke. U svakom slučaju, oni odavno ukazuju na moguću vezu između porasta temperature na Arktiku i hladnih talasa u drugim dijelovima planete. Naime, manji ledeni pokrivač i manje snijega dovode do zagrijavanja mora, a te razlike dovode do anomalija u kretanju vazdušnih struja.
Stručnjaci sa Instituta za istraživanje klime u njemačkom gradu Potsdamu tvrde da će porast globalne temperature dovesti do još većeg broja ovakvih anomalija i do još većih varijacija u temperaturi. Sjevernu hemisferu mogli bi posebno da ugroze ledeni talasi.
Ovi istraživači tvrde da su se nepogode, uključujući tu i suše, oluje i poplave, povećale za više od 200 odsto u posljednjih 30 godina. Naučnici u Potsdamu smatraju da je i to posljedica klimatskih promjena.
