Prevrtljivo vrijeme ovih dana napunilo je ambulante. Visoke temperature u ovo doba godine pomažu razmnožavanju mnogih virusa i bakterija, a na ruku nam ne ide ni loše raspoloženje koje ovih dana izaziva južina.
I inače su za januar tipične zimske respiratorne viroze koje uzrokuju različiti virusi, a koji najviše ''kose'' malu djecu i starije osobe. No, ovakvo neuobičajeno toplo vrijeme za ovo doba godine s dosta vlage pogoduje kardiovaskularnim bolestima i bronhitisu.
Simptomi viroza (grlobolja, kašalj, povišena temperatura, curenje iz nosa) mogu trajati nekoliko dana, a uz tople napitke, prehranu bogatu vitaminima viroza se najčešće možemo riješiti i bez odlaska ljekaru.
Kako neuobičajeno toplo vrijeme i južina utječu na naše raspoloženje pitali smo dr. Ivu Stasiow iz Centra za psihološko savjetovanje.
''Južina utječe na loše raspoloženje kod ljudi, smanjenje volje te potiče depresivno rapoloženje. Često izaziva umor što kao uzročno-posljedničnu vezu ima opet sniženo raspoloženje.
Iako tako utječe i na lošije spavanje, teže usnivanje kao i prekinuti san, dok teže poremećaje poput anksioznosti i napadaja panike teško da može izazvati'', objasnila je dr. Iva Stasiow za Net.hr.
Savjet na duge staze
Upitali smo je mogu li ljudi sami na neki način utjecati na južinu i smanjiti loše simptome.
''Kratkoročno si ne možemo pomoći, no postoji dugoročni savjet kako smanjiti osjetljivost na vremenske promjene, a to je zdrava prehrana i redovita tjelesna aktivnost kroz duži vremenski period'', poručila je doktorica Stasiow.
Stradale pčele i pršuti
No, nije samo teško ljudima. Na visokim januarskim temperaturama priroda buja kao da smo u martu. Voćke su počele cvjetati, a što nikako neće dobro završiti ukoliko stigne prava zima i veliki mrazovi. To neće biti dobro ni za poljoprivredne usjeve.
Ludilo s vremenom uznemirilo je i pčele koje 'misle' da je proljeće pa izlaze iz košnica. Kako vani ne mogu pronaći hranu, troše zalihe iz košnica i nakon toga masovno ugibaju. Pčelari kažu kako su zbog svega dezorijentisane, pa se neke niti ne znaju vratiti u košnice. Navodno je u kontinentalnom dijelu zemlje pomor u košnicama veći od 30 posto.
Štete su velike i za ljude koji proizvode pršute i kobasice. Te se mesne delicije zbog visokih temperatura i neadekvatnih uslova u porodičnim sušionama kvare i završavaju u smeću.
Probudili se krpelji i buhe
Zbog visokih temperatura probudili su se krpelji i buhe, koji bi u ovo vrijeme trebali spavati zimski san. No, naravno zbog proljetnog ugođaja oni su opet u akciji. Inače, njihova sezona trebala bi započeti tek u martu.
(Cafe.ba)
