O diskriminaciji pri zapošljavanju se mnogo govori, ali se slabo poduzimaju koraci i akcije ka njenom iskorjenjivanju. Dijelom jer radnici, kao ni poslodavci, nisu dovoljno edukovani za prepoznavanje oblika diskriminacije.
Kako bi se ustanovilo koliko je diskriminacija zapravo zastupljena na području Bosne i Hercegovine i sa kojim oblicima se susreću naši građani i građanke, portal Posao.ba je proveo istraživanje o diskriminaciji prilikom zaposlenja i na radnom mjestu.
Većina učesnika u istraživanju, njih preko 80%, susrela se sa nekim oblikom diskriminacije a najviše na osnovu spola i godina, želje za osnivanjem porodice te zbog nacionalne pripadnosti.
Poslodavci, kao ni osobe koje traže posao, često nisu svjesni diskriminacije
Diskriminacija je teško dokaziva, i veoma često građani nisu ni svjesni da su diskriminisani, kao ni poslodavci da je njihovo ponašanje diskriminatorno, pogotovo kada su u pitanju oglasi za posao.
Istraživanje Posao.ba pokazalo je da se 83% ispitanika/ca susrelo sa oglasima gdje prednost imaju kandidati/kinje određene dobne skupine. U nekim oglasima akcenat se stavlja na prednost mlađim kandidatima/kinjama ili se izbjegavaju stariji od 50 godina.
67% ispitanika/ca tvrdi da se susretalo sa oglasima u kojima prednost ima jedan spol (muški ili ženski).
“Tako se mogu uočiti oglasi za posao u kojima se navodi da je potrebna djevojka za čuvanje djece, ili za rad u kafiću, muškarac potreban za rad na gradilištu i sl., dok se mogu naći i oglasi u kojima se navodi da rad nije fizički zahtjevan, pa isti mogu obavljati i muškarci i žene.“, dodatno objašnjava Erna Saljević, PR menadžerica kompanije Kolektiv i portala Posao.ba.
„Naša služba za podršku korisnicima prilikom objave oglasa dodatno edukuje poslodavce te im ukazuje na diskriminatorne odrednice oglasa, kako bi ih uklonili. Zajedno sa poslodavcima pokušavamo stvoriti okruženje lišeno diskriminacije po bilo kakvoj osnovi. Još je dosta posla pred nama, ali osjete se pomaci ka boljem.” dodaje Saljević.
Jeste li čuli za pozitivnu diskriminaciju?
Iz razloga što se svim građanima mora obezbijediti pravo na jednake mogućnosti, moraju se uvesti i mjere pozitivne, dozvoljene diskriminacije. Zbog toga država usvaja strategije i postaje potpisnicom različitih međunarodnih sporazuma kojima se definišu pomenute mjere.
Više o pozitivnoj diskriminaciji, objasnila je Vildana Basut, pravna savjetnica kompanije Kolektiv„Te mjere se odnose na zaštitu prava manjina, jednake mogućnosti za osobe sa invaliditetom, gender akcioni planovi i sl. Takođe, i radno-pravno zakonodavstvo u BiH definiše izuzetke od diskriminacije u slučajevima kada karakteristike povezane sa ličnim svojstvima, osobinama, statusima, opredjeljenjima, uvjerenjima ili vrijednosnim sistemima, predstavljaju stvarni i odlučujući uvjet obavljanja posla, te da je svrha koja se time želi postići opravdana.“
U okviru međunarodnih sporazuma u BiH se provode različiti projekti i/ili inicijative za npr. zapošljavanje žena u IT industriji, jer je u toj industriji manje zastupljenih žena nego muškaraca i tada je neophodno u oglasima za posao koji se nude u okviru sličnih projekata naglasiti da se taj oglas odnosi na tu inicijativu i da se ohrabruju žene da se prijave, dodala je Basut.
Na razgovorima za posao pitanja od planirane trudnoće do seksualne orijentacije!
Diskriminacija se javlja i prilikom razgovora za posao. Tako se kandidatima na razgovorima za posao postavljaju pitanja koja se tiču njihovog bračnog statusa, planirane trudnoće i sl. Istraživanje portala Posao.ba pokazuje da se samo 19% ispitanika/ca nikada nije susrelo sa diskriminacijom na razgovoru za posao. Ovim istraživanjem je utvrđeno da se većina kandidata susrela sa pitanjima o njihovom bračnom statusu i broju djece (68%), broju godina (48%), namjerama da osnuju porodicu i broj planirane djece (41%).
Osim tih, neka od pitanja s kojima su se kandidati susreli jesu i: « Da li konzumirate cigarete i/ili alkohol?“, „Da li ste podstanar?“, „Da li živite sa roditeljima?“, „Koji je stepen invaliditeta koji imate?“, „Da li imate dugove?“, „Koja je vaša seksualna orijentacija?”, “Koje je vaše političko stajalište?” itd.
Rješenje i smanjenje diskriminacije u razgovorima za posao, prema riječima PR menadžerice portala Posao.ba, takođe leži u dodatnoj edukaciji poslodavaca o tome kako voditi intervju i koja pitanja prema kandidatima su dozvoljena.
Diskriminaciju na radnom mjestu 62% ispitanika/ca iskusilo na svojoj koži
Diskriminacija na radnom mjestu se dešava onda kada osoba ne biva poštovana ili kada ne ostvaruje jednaka prava u odnosu na pojedine kolege/ice zbog nekog od razloga kao što su: godine, spol, religijska uvjerenja, rasa, nacionalnost itd.
Istraživanje portala Posao.ba pokazuje da se 81% ispitanika/ca susrelo sa diskriminacijom na radnom mjestu, od toga najveći procenat njih sa diskriminacijom na osnovu spola (32%), majčinstva ili trudnoće (29%), godina (28%), religije ili religijskih uvjerenja (22%). Osim toga ispitanici su se susreli i sa diskriminacijom na osnovu ekonomske pozadine, nacionalne pripadnosti, seksualne orijentacije, rase ili etničkog porijekla, invalidnosti, političkih stajališta, izgleda itd.
Od ispitanika koji su uočili diskriminaciju na poslu, 62% lično je doživjelo negativne komentare ili čak nasilno ponašanje, a 52% ispitanika/ca je bilo prisutno kada su negativni komentari ili nasilno ponašanje bili upućeni nekom od kolega/ica.
Ispitanici tvrde da su negativni komentari ili nasilno ponašanje upućeni najčešće od kolega/ica (48%) i direktora/ica (45%).
Da bi se na diskriminaciju reagovalo, najprije je treba prepoznati
Bitno je istaći da se diskriminacija na radnom mjestu može pojaviti u različitim oblicima i da je istu, kako bi se spriječila, bitno prepoznati na vrijeme. Nezakonito je da bilo koja osoba ima bilo kakav pritisak, omalovažavanja, nepoštivanje, nasilno ponašanje od strane direktora/ica, menadžera/ica, kolega/ica i ostalih saradnika na osnovu spola, godina, invalidnosti, religije, političkih uvjerenja, seksualne orijentacije, planirane trudnoće, porodičnog statusa, političkog stajališta i slično.
U slučaju da se primjeti ili doživi diskriminacija ista se može prijaviti nadležnoj instituciji za zaštitu od diskriminacije, a to je Ombudsmen za ljudska prava Bosne i Hercegovine, poručuju iz kompanije Kolektiv. Bitno je pomenuti i da su osobe koje prijavljuju diskriminaciju i osobe koje su svjedoci diskriminacije zaštićene ovim Zakonom, gdje se navodi da je viktimizacija zabranjena.
Kako bi se diskriminacija konačno iskorijenila potrebno je provesti edukaciju kako poslodavaca, tako i radnika/ca i nezaposlenih koji su u potrazi za poslom.
