Iako je izgledalo da kafana gubi bitku pred kafićima i internetom, ona se ipak ne predaje.
(Ilustracija)
Dragoljub Đorđević, profesor sociologije iz Niša (Srbija), smatra da je kafana na Balkanu jedna od važnijih društvenih institucija. Zbog toga bi je, smatra on, trebalo ozbiljno izučavati na fakultetima, i to pod nazivom - kafanologija, prenosi Al Džazira Balkan.
"Tek kada jedna disciplina zadobije mjesto na univerzitetu, uđe u nastavni plan i program, tek onda ona se shvata za nešto ozbiljno i ona se time učvršćuje, etablira... Ja tu gajim veliku nadu i smatram da će ona veoma brzo, kafanologija kao posebna disciplina, ući na fakultete", govori Đorđević.
Đorđević, koji je za svoju knjigu o kafanama "Kazuj, krčmo Džerimo" dobio prestižnu nagradu za najbolje publicističko djelo, podsjeća da su kafane na prostoru Balkana stigle sa Osmanlijskim carstvom još u 17. vijeku.
"Ako je to nešto što ima tradiciju i specifičnost u svim balkanskim društvima, onda to može da bude i naš brend, nešto što će zadržati sve karakteristike nečega što je staro, nešto što je interesantno i što možemo da prodamo onima koji nas posjećuju".
Ako je to nešto što ima tradiciju i specifičnost u svim balkanskim društvima, onda to može da bude i naš brend, nešto što će zadržati sve karakteristike nečega što je staro, nešto što je interesantno i što možemo da prodamo onima koji nas posjećuju Malo je onih koji kafanu ne vole, a neki je znaju bolje od drugih.
Dragoljub Ćirić, muzičar, kaže: "Ja kafanu volim jer moja profesija je vezana za kafanu, sviram po raznim kafanama i restoranima, upoznajem ljude, vidim šta se tu dešava, oni tu razgovaraju, sklapaju poslove, dogovaraju se, tu se zaljubljuju..."
Vlasnici kafana ipak najbolje znaju koliko je ona zaista ogledalo društva.
"U kafanskim razgovorima, kako intelektualaca, tako i običnih ljudi, nema nametnutih vrijednosti. Tu ćete na prvom mjestu saznati koga narod poštuje, koga cijeni, voli ili mrzi. Možemo reći da kafana pruža sliku našeg društva na iskren i realan način." (Vijesti.me)
