Trebinjci su posljednjih godina prepoznali šansu da zarade uzgajajući mediteranske kulture, pa je sve više onih koji se odlučuju za proizvodnju smokve i masline.
Iako je plantažna proizvodnja maslina, smokve, nara ili mandarine za sada u vidu pionirskih poduhvata, uzgajivači smatraju da će zdravi plodovi Mediterana naći svoje mjesto na tržištu, te da su ove kulture neiskorištena razvojna šansa poljoprivredne proizvodnje trebinjskog područja.
Agronom Janko Milojević rekao je Srni da na jugu Hercegovine postoje svi uslovi za uzgoj mediteranskih kultura, ali i da sve ove kulture nisu pogodne za plantažni uzgoj, navodeći da se mandarina može uzgajati samo u okućnici.
"Ovo podneblje nije pogodno ni za plantažni uzgoj limuna i narandže, ali jeste za proizvodnju nara", kaže Milojević i dodaje da ljudi sa ovog prostora nisu prihvatali uzgoj mediteranskih kultura najviše zbog odsustva ove vrste tradicije, ali da se sve više voćara opredjeljuje za ove plodove.
Milojević dodaje da tehnologija proizvodnje mediteranskog voća košta mnogo manje u odnosu na uzgoj drugog voća, navodeći primjer kontinentalne jabuke koja zahtijeva da se čak deset puta tretira zaštitnim sredstvima u toku samo jednog biološkog ciklusa, a smokva maksimalno tri puta.
Interes u uzgoju mediteranskih kultura prepoznao je Vukan Kovač, koji je prije četiri godine posadio 120 sadnica masline na četiri dunuma, na porodičnom imanju u Grmljanima, u Popovom polju, planirajući i proširenje, a prve ozbiljnije prinose očekuje nakon sedam godina.
Redukujući krošnje da bi mlada stabla ojačala korijenje i bila otpornija na udare vjetra, Kovač se do sada odricao godišnjeg ploda, da bi, kako kaže, nakon desetak godina imao prinos po stablu od 15 do 30 kilograma. On napominje da, zbog pogodnog tla, jedno stablo starije masline može dati rod i do 150 kilograma.
Kovač smatra da na ovom području može da uspiju kvalitetniji proizvodi od onih koji se uzgajaju u Dalmaciji, te dodaje da je njegov plan od početka bio da od maslina pravi ulje na prirodan način.
On ističe da je jedan od preduslova za masovnije bavljenje ovim kulturama formiranje otkupnih stanica, kojih na ovom području nema, a koje bi znatno olakšale i osigurale plasman proizvoda.
Za proizvodnju smokava i proizvoda od ovog voća prema tradicionalnom hercegovačkom receptu opredijelio se Božo Vlačić sa bratom Radomirom, koji su na svom imanju zasadili oko 400 stabala smokve.
"Gazdinstvo Vlačić" u prošloj sezoni preradilo je šest do sedam tona smokve, od čega je četiri tone otkupljeno. Božidar Vlačić kaže da njihovi proizvodi imaju šansu na tržištu zdrave organske hrane, jer su bazirani na domaćim receptima i nemaju štetnih aditiva.
On smatra da se "preko noći" na smokvama ne može niko obogatiti. Da bi smokve i proizvodi od smokava postali i unosan biznis, potrebno je puno ulaganja – od proširenja i modernizacije objekata za preradu do obezbjeđenja većih količina sirovina.
Podrška Trebinjcima da se lakše opredijele za uzgoj mediteranskih kultura svakako će biti otvaranje agromediteranskog smjera Poljoprivrednog fakulteta, koji bi u ovom gradu, kako je najavljeno iz Univerziteta u Istočnom Sarajevu, trebalo da bude otvoren već na jesen.
U Zasad polju u Trebinju uskoro će biti podignut i rasadnik za proizvodnju sadnica mediteranskog drvenastog i ukrasnog bilja.
U rasadniku će se prvenstveno proizvoditi sadnice za pošumljavanje požarima ogoljenih površina, koje nadgleda Centar za gazdovanje kršom, ali i komercijalne vrste ukrasne hortikulture i poljoprivrednog bilja za plasman na mediteransko tržište. (Srna)
