Trebinje, 27.06.2011. U organizaciji Društva prijatelja Rusije iz Trebinja, Hercegovačke Gračanice i Opštine Trebinje, večeras je u amfiteatru kompleksa Crkvina priređena tradicionalna Vidovdanska akademija pod nazivom „Kosovska večera".
Ovogodišnjom „Kosovskom večerom" i zvanično su otverene Trebinjske ljetne svečanosti, manifestacija koja, od maja do oktobra svake godine, u gradu na Trebišnjici nudi brojne i raznovrsne kulturne sadržaje.
Pozdravljajući prisutne i otvarajući Trebinjske ljetne svečanosti 2011. načelnik Opštine Trebinje dr Dobroslav Ćuk je podsjetio da je program ovogodišnje manifestacije počeo sa Dječijim muzičkim festivalom „Zvon zvonke pjesme", te da nije slučajno da se one zvanično otvaraju „Kosovskom večerom".
„Otvaramo je baš na Vidovdan, ne slučajno, jer se na Vidovdan naša narodna duša kroz kosovski podvig vjenčala sa nebeskom pravdom.
Toga su dana zagrljeni nebo i zemlja, osvijetlila je zemlja nebo, a mi, u to ime, na blagodatno hercegovačko sunce, u ove dane, svake godine, iznosimo umjetnost, tu najveću tvorevinu ljudskog uma i srca, jer život bez toga ostaje jalov, pust i beskoristan.
Zato raduje činjenica da su „Trebinjske ljetne svečanosti" postale svojina i potreba ovog naroda, nešto što u našu svakodnevnicu unosi civilizacijski visoku i pobjedničku energiju", rekao je načelnik Opštine Trebinje.
U Vidovdanskoj besjedi, o simbolici Kosova i Kosovske večere, episkop Zahumsko-Hercegovački i Primorski Grigorije zapitao se šta je srž i suština događaja koji se zbio na Vidovdan 1389. godine.
Zaključujući da je to, svakako, bila srašna vojnička bitka,u kojoj su poginula dva cara i događaj koji je za sva vremena zapečatio istoriju jednog čitavog naroda, vladika Grigorije je rekao da srpski narod još uvijek gleda i odmjerava se Vidovdanom.
„Vidovdan je realna istorijska činjenica, koja u sebi nosi dublje i mnogo kompleksnije značenje. Ako kažemo i to da je suština ovog događaja i duhovna nećemo pogriješiti, ali ostaje pitanje kakva je suština te duhovnosti. Usudio bih se reći da je to bila vjera. Vjera u život nadasve, opredjeljenje koje je srpskim ratnicima podarilo usredsređenost koja im je omogućila ds e bore do poslednjeh daha. Ta njihova nepokolebljiva vjera učinila ih je besmrtnim", rekao je vladika Grigorije, dodajući da se egzistencijalne posledice ne odnose samo na Kosovske ratnike, na njihov živoz, na njihovu budućnost i prošlost.
„One su potresno uticale i još uvjek utiču na živote svih nas koji živimo u ovom svijetu, noseći ime svog naroda i sve ono što to ime podrazumijeva. A ono podrazumijeva, možda prije svega, nošenje krsta Hristovog i sve ono što krst, opet, znači, a to je nošenje slave i stradanja u istom času", istakao je vladika Grigorije.
On je dodao, da to podrazumijeva vjeru u život po svaku cijenu, po cijenu da se život izgubi, kao što piše u Jevanđelju, jer ko izgubi život sačuvaće ga, a ko hoće da sačuva život izgubiće ga, što je jevanđeoski paradoks. Prema riječima Vladike Grigorija to podrazumijeva ljubav prema slobodi, jer bez nje, život je pakao, ropstvo, a ono je predvorje smrti.
„Pokretačka sila Kosovskih ratnika bila je vjera, vjera u Boga i Božiju pravdu. Jer, takvi događaji se ne zbivaju bez istrajne i moćne vjere. Zato je i nama braćo i sestre danas potrebna vjera, čvrsta, stalna i istrajna. Ista vjera potrebna je i kad se bije boj, i kad se gradi grad, i kad se sije pšenica, i kad se sadi vinograd. Cilj i suština vjere je pobjeda života i nepristajanje na ropstvo i smrt", rekao je, između ostalog , vladika Grigorije, zaključujići svoju besjedu riječima da su Kosovski junaci naši istinski oslobodioci u najdubljem smislu te riječi, i da je Sveti Knez Lazar sa svojim vojnicima postao jedan od najvažnijih stubova našeg identiteta i cjelokupnog postojanja.
Prisutne na Vidovdanskoj akademiji pozdravio je i Vojo Dučić, predsjednik Društva prijatelja Rusije.
U kulturno-umjetničkom programu Akademije nastupili su: Ivana Žigon, glumica iz Beograda; Teodor Simeunović, Milica Radić i Anastasija Pajić, mladi vokalni solisti; Milica Bakrač i Sreten Vidaković, pjesnici; združeni horovi Sveti Vasilije Ostroški i Tribunia; Kamerni hor Gračanica, Etno grupa „Zahumlje" i dječiji hor sabornog hrama „Anastasija Srpske", te ženska pjevačka grupa GKUD Alata Svislajn „Nagorkinje" i orkestar GKUD Alat SL.
