Poznati bosanski režiser, Emir Kusturica, htio je da kamenje sa jedne od starih tvrđava iz Trebinja prenese u Višegrad, gdje gradi filmski grad, međutim neki građani Trebinja su odreagovali i zaustavili mašine.
Kada su građani Trebinja primijetili radnike kako sa starog vojnog objekta, tj. tvrđave Petrina ruše zid i utovaraju kamenje popeli su se na brdo i suprotstavili se radnicima i upitali: gdje ide kamenje i za koga je ?
Odgovor je stigao brzo, jer Emir Kusturica ne samo da je poznati režiser već ima i jake kontakte u politici, kao i sa Srpskom Pravoslavnom Crkvom. U maju, Kusturica je od patrijarha Irineja primio orden Svetog Save za zasluge prema srpskom narodu.
LJUTI NA KUSTURICU
Kusturica, koji u Višegradu pravi kamengrad kako bi tamo snimio čuveni roman Iva Andrića, "Na Drini ćuprija", još prije pola godine pitao je gradonačelnika Trebinja da li bi mogao da iskoristi kamenje sa stare željezničke stanice ili pak mosta koji se proteže nad branom za svoj projekat. Međutim, građani Trebinja su bili protiv da se bilo kakvo kamenje odatle nosi u Višegrad.
Mnogi su sada ljuti na Kusturicu što je uprkos tome poslao bagere na tvrđavu. Gradonačelnik, Dobrosav Ćuk, kaže kako je i za njega bilo veliko iznenađenje kada su se 14.juna odjednom pojavili bageri na tvrđavi.
"Odmah sam lično otišao do tvrđave i zaustavio radove. Ni jedan kamen odatle nije odnesen", uvjerava Ćuk.
Ćuk ne želi da bude pogrešno shvaćen, i kaže da ne postoji pozitivna veza sa austrijskim vojnim tvrđavama, ali građani imaju osjećaj da ta tvrđava pripada njima.
Protesti
Protesti sami po sebi nisu ništa novo, ali novo je to da su se Trebinjci okupili i počeli da brane prostor gdje nerijetko provode slobodno vrijeme. Ali svakako je iznenađenje da su se upravo u malom hercegovačkom gradu , Trebinju, zbog toga pokrenuli protesti o kojima se diskutuje u čitavoj zemlji.
U početku je to bila samo mala grupa ljudi koja na Petrini voli da piknikuje. Ubrzo je stigla podrška iz Beograda. Arhitekta Strahinja Žerajić iz Beograda, koji je i sam porijeklom iz Trebinja i još par mladih ljudi, okupili su se u Trebinju i započeli prikupljanje potpisa kako bi se ova tvrđava zaštitila i postala zaštićeni kulturno -istorijski spomenik.
Od tog momenta više se nije radilo o poznatom režiseru ili kamenju, vec o građanskoj svijesti. Ćuk potvrđuje da ga je Kusturica prije par sedmica nazvao i upitao da li može da iskoristi kamenje sa jednog od srušenih zidova. Ćuk mu je na to odgovorio da on lično nema ništa protiv, ali da za to mora dobiti odobrenje od Zavoda za zaštitu kulturno istorijskih spomenika iz Banja Luke kao i od Opštine.
Ćuk je najavio da će se Kusturica pojaviti, ali su umjesto režisera došli bageri . I za gradonačelnika su počele nevolje, jer se na jesen održavaju izbori u BiH. A Ćukovi konkurenti su uprkos vrućini došli kod tvrđave da se zajedno pred kamerama solidarišu sa demonstrantima.
"Ali nisu računali na mudrog čovjeka, jer ja sam bio prvi koji je bio gore", rekao je gradonačelnik.
I tada je već nazvao Kusturicu i rekao mu: "Odustani!". Gradonačelnik vjerovatno zna da su građani Hercegovine sada još više ljuti jer se Kusturica u dnevnom listu "Večernje novosti" ismijavao hercegovačkim društvom koje je zaljubljeno u kamenje. Pokušao je da narod predstavi kao zaštitnike okupatora, ukazujući na Prvi svjetski rat i Gavrila Principa, time konstatujući da okupatori nisu napravili ništa što je vredno štititi.
Ljudima oko arhitekte Žerajića nije stalo do odbrane okupatora niti imaju išta protiv Kusturice. Oni samo hoće da arhitektonsko naslijeđe ostane netaknuto. Nije čudo da upravo Trebinjci koji žive van Trebinja imaju hrabrosti da se pojave u javnosti. Sami Trebinjci radije ostaju anonimni kada je u pitanju tvrđava, jer se mnogi plaše za svoj posao. Povezanost izmedju političkih partija i privatnih svojina u BiH je velika.
Proteklih sedmica u bosanskim gradovima narod je pokazao otpor . U Banja Luci je došlo do protesta zbog izgradnje na mjestu njihovog parka, a u Tuzli su se nedavno sastali aktivisti kako bi diskutovali o javnom dobru.
Bastion pred granicom
Petrina za sada stoji samo na jednoj provizornoj listi za zaštitu kulturno istorijskih spomenika. Ne samo "slobodni " Hercegovci već sada i UNESCO želi da se pobrine da se nešto učini po tom pitanju. Petrina je jedna od 5 vojnih tvrđava koje su napravljene za vrijeme okupacije izmedju 1883. i 1887.godine u Trebinju. Grad je bio zadnja austrougarska bastiona pred crnogorskom granicom.
