230816 baner dineco 650x170 05
200701 banerosandic

210401 petijevic baner

220201 luxtravel baner
 
 
 
 
Vijesti Trebinje

Ekološka šteta na području Hercegovine neprocjenjiva

Na području koje pokriva Centar za gazdovanje kršom Trebinje u ovogodišnjim požarima izgorjelo je 25 000 hektara, a ekološka šteta je neprocjenjiva, upozorava direktor ovog centra Branko Tasovac.

120819-kotezi1

On ističe da je šteta od požara nastala na području Trebinja, LJubinja, Bileće i Berkovića procijenjene na 2.534.169,76 KM, te da je materijalna šteta mala u odnosu na posljedice po životnu sredinu.

Napominjući da je u prethodnoj godini izgorjelo 19 000 hektara šumskih površina u ovim opštinama, Tasovac je rekao da je krajnje vrijeme da se zapitamo šta radimo od životne sredine i koliko će ona moći da se regeneriše od ovih katastrofa.

"Kada uđe u šumu požar ne uništava samo drvnu masu već i matični sloj zemljišta, kompletne mikroorganizme, floru i faunu i dolazi do rascjepkanosti zemljišta, koje se vrlo lako spere kišama", pojašnjava Tasovac i dodaje da, prema nekim naučnim prepostavkama, formiranje jednog centimetra matičnog sloja zemljišta traje više od 300 godina.

On je izrazio bojazan da niko nije svjestan koliko je to opasno i nezdravo i kolika je šteta nanesena u požarima u posljednjih nekoliko godina - riječ je o pravoj katastrofi.

"Jedini zeleni pokrivač koji imamo su izdanačke šume i nisko rastinje, jer na ovim područjima ne možemo da imamo visoku ekonomsku šumu, pa se moramo odnositi prema onome što imamo kako i zaslužuje, pošto je njihov gubitak ekološki nenadoknadiv", naglašava Tasovac i dodaje da je to jedini prirodni regulator vodenog režima, zdrave sredine i ono što čini život boljim i kvalitetnijim.

Tasovac kaže da će, dugoročno gledano, posljedice šumskih požara trajno izmijeniti prirodnu ravnotežu, napominjući da su nakon katastrofalnih požara gradske ulice poslije kiša bile zatrpane pijeskom i zemljom.

"Sve je to posljedica požara. Na teritoriji gdje prođe požar i uništi sav biljni i životinjski svijet u zemlji dolazi do osipanja tla, a nakon kiša ostaje gola površina i treba na stotine godine da se stvore novi tipovi zemljišta", objašnjava Tasovac.

Od ukupno opožarene površine na području opštine Trebinje izgorjelo je 11 824 hektara, na opodručju LJubinja 5 320, Bileće 8 398 i Berkovića 333 hektara.

Prema njegovim riječima, najviše su izgorjeli izdanačke šume i šibljaci, a, zahvaljujući kanalima koji su prokopavani, visoke šume je izgorjelo oko 28 hektara.

Tasovac kaže da će u toku ove godine na području opština Trebinje, LJubinje, Bileća, Berkovići, te dijelovima opština Gacko i Nevesinje, biti pošumljeno 18,4 hektara goleti, što je, kako ističe, u odnosu na opožarenu površinu "kap vode u moru".

Prema njegovim riječima, u 95 odsto slučajeva uzrok požara je bio ljudski faktor, te se mora raditi na promjeni svjesti ljudi, a mora se i mnogo brže, bolje i spremnije intervenisati kao i pojačati Služba za dojavljivanje.

Prema informacijama iz Centra javne bezbjednosti Trebinje, Okružnom tužilaštvu ove godine podnesena su dva izvještaja protiv dva lica za koja se sumnja da su počinili krivična djela izazivanja opšte opasnosti u vezi sa požarima većih razmjera na području Gacka i Trebinja. (Srna)