Njegovo preosveštenstvo episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije rekao je da BiH ima legitimno pravo da traži povrat dijela jadranske obale kod Sutorine koji joj je oduzet, te pozvao najviše predstavnike vlasti u BiH i Republici Srpskoj da se bore za svoju teritoriju.
"Ljudi koji obavljaju odgovorne funkcije moraju i u tom pogledu da se ponašaju odgovorno. Dosta je bilo inertnosti i ravnodušnosti o tom pitanju i od BiH, pa i od Republike Srpske, i taj problem treba što skorije riješiti da bismo dobili izlaz na more - u suprotnom to ne bi bilo u duhu dobrosusjedskih odnosa", ocijenio je vladika Grigorije, konstatujući da je uobičajeno da se prema Srbima može odnositi nonšalantno, što nije dobro.
Vladika Grigorije je naglasio da je prirodno da BiH traži izlaz na more i to treba shvatiti u miroljubivom duhu, napominjući da je opštepoznato da ne postoji nijedno zaleđe tako blizu mora, a da nema i izlaz na more.
"BiH ima legitimno pravo da to traži i, naravno, da to neće činiti svađom, već pravnim poretkom", istakao je vladika zahumsko-hercegovački, napomenuvši da je taj prostor i dio Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske.
Prema njegovim riječima, prvenstveno treba ispitati kako je došlo do toga da se izlaz na Jadransko more kod Sutorine prisvoji i oduzeme.
Vladika Grigorije je podsjetio da su sve nove granice stvorene po AVNOJ-u, osim u ovom slučaju, jer bi BiH po AVNOJ-u imala izlaz na more.
Episkop Grigorije kaže da je, kako se priča, takva sutuacija stvorena u telefonskom razgoru dvojice funkcionera bivše SFRJ, kada je dogovoreno da prostor Sutorine pripadne Crnoj Gori.
"To je, ipak, bio samo načelni dogovor i nigdje na svijetu ne postoji situacija da ljudi žive desetak kilometara iznad mora, a da ne mogu da dođu do njega. Sve i da nije bilo šta je bilo i da nije naše kako i jeste, opet bismo mogli da postavimo pitanje izlaska na more, jer to nije stvar nekog našeg hira, već međunarodnog prava", istakao je vladika Grigorije.
Episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije je još prije četiri godine uputio pismo najvišim predstavnicima vlasti BiH i Republike Srpske u kojem ih poziva da upotrijebe svoja ovlaštenja i zvanično pokrenu pitanje uključivanja BiH u arbitražu o dijelu jadranske obale, koja joj je oduzeta.
Episkop Grigorije je pismu istakao da u tom procesu učestvuju Hrvatska i Crna Gora, dok je BiH nepravedno isključena.
"Ako je SFRJ rasformirana prema granicama nacrtanim u Jajcu 1943. godine, zar nije normalno zahtijevati da se razgraničenje između Hrvatske, Crne Gore i BiH provede prema tim granicama. Time bi se ispravila ne samo politička, nego i istorijska nepravda koja nas je udaljila sa obale kojoj, po svim specifičnostima, pripadamo", naveo je, između ostalog, vladika Grigorije.
Prema avnojskim granicama, sedam kilometara obale na području gdje se rijeka Sutorina uliva u Topaljsku uvalu pripada Republici Srpskoj, odnosno BiH.
BiH je prije više godina oduzet sedam kilometara dug izlaz na Jadransko more kod Sutorine u Bokokotorskom zalivu, područje koje danas pripada Crnoj Gori. Sutorina je naselje u opštini Herceg Novi u Crnoj Gori.
Nakon raspada Jugoslavije naselje Sutorina i okolna teritorija, koja uključuje izlaz na Jadransko more u dužini obale od sedam kilometara na sjevernom dijelu zaliva Boka Kotorska, gdje se uliva rijeka Sutorina, u sporu je između BiH i Crne Gore.
Bivši rektor Univerziteta u Sarajevu Jusuf Mulić nedavno izjavio je da je došao do pisanih materijala u kojima se navodi da je područje Sutorine od 1382. godine do 1936. godine bilo u sastavu Trebinjskog sreza, kada je, uredbom tadašnjeg ministra policije Kraljevine Jugoslavije, područje Sutorine i Kruševice izdvojeno iz Trebinjskog i pripojeno Kotorskom srezu, u sastavu tadašnje Zetske banovine, zbog čega je istorijsko pravo BiH na ovo područje neporecivo. (Srna)
