Berkovići, 04.01.2011. U prostranom kraškom Dabarskom polju gotovo četiri hiljade hektara najplodnije zemlje se ne obrađuje zbog velikih kiša i poplava.
Probojem tunela Fatničko polje - Bilećko jezero i nešto ranije Dabarsko polje - Fatničko polje poplave nisu postale prošlost. Čeka se da budu završeni još neki radovi u okviru projekta "Gornji horizonti" i da se tek onda krene sa intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom u ta dva polja. Tunel Dabarsko polje - Fatničko polje, građen u okviru ovog projekta, probijen je prije dvadesetak godina i dug je 3.200 metara. On omogućava usmjeravanje voda iz nešto višeg Dabarskog u Fatničko polje.
Međutim iako su se stanovnici Dabra obradovali da će sva voda odlaziti tunelom u Bilećko jezero, ta im se želja nije ostvarila. Svake godine muku muče sa sve većim poplavama, koje uništavaju njihovu zemlju, puteve i mostove, a prouzrokuju i česte prekide saobraćaja.
Načelnik Berkovića Ranko Lučić kaže da su "Gornji horizonti" životno pitanje za ovu opštinu i zbog toga smatra da Vlada RS treba da preduzme značajnije korake.
- Već smo pokrenuli neke radove na meliorizaciji i izgradnji sistema za navodnjavanje. Zbog toga je važna izgradnja tunela od Nevesinja prema Dabarskom polju. Predlagao sam da se promijeni projekat i da se umjesto tunela dugog devet kilometara gradi kraći od pet kilometara, a da se trasa izmjesti prema Berkovićima. Ipak, za sada nisam naišao na razumijevanje - rekao je Lučić.
Velike obradive površine u dabarskom polju, nalaze se veći dio godine pod vodom i ne mogu se obrađivati. Zbog povoljne nadmorske visine i mediteranske klime, gotovo sve poljoprivredne kulture mogu da uspijevaju, ali ih poplave svake godine unište. Tako su i sada mnogi voćnjaci, zasadi jagoda, kojima se poljoprivrednici berkovićkog kraja sve više posvećuju pod vodom i poplave prijete da dođe do truljenja i da ih potpuno unište.
- Sve razvijene države obrađuju svako parče zemlje i proizvode hranu, a mi to ne radimo, iako smo mnogo siromašniji i nemamo razvijenu industriju. Dosadašnji radovi nama su nanijeli samo veliku štetu, jer sada često dolazi do erozija, a i do demineralizacije zemljišta. Ranije kada se voda taložila bilo je više đubriva, a sada je drugačije - kaže Lučić i dodaje da su prije nekoliko godina dobijali novac od Hidroelektrana na Trebišnjici kao naknadu za eroziju, ali sada im više ne plaćaju odštetu.
Lučić je rekao da su najugroženija sela sa južne strane, gdje protiče rijeka Opačica koja zbog velikih količina vode nanosi najveću štetu, uništava puteve i mostove koji se nalaze na rijeci. Zbog obilnih kiša i poplava mještani Strupića i dva sela bilećke opštine ne mogu da dođu do Berkovića. Slična situacija je i kod mještana Suzine, gdje je jedan put potpuno preplavljen, a drugi alternativni pravac prema Berkovićima, voda je potpuno potkopala i pitanje je vremena kada će put biti potpuno u prekidu.
Sa svakom novom kišom strahuju i mještani Blaca, koji su stalno u pripravnosti i gdje poplave prijete da se uliju u njihove kuće.
Vještačka jezera
Berkovićki ratari pretrpjeli su veliku štetu zbog novonastalih vještačkih jezera koja su preplavila zasijane oranice i voćnjake, a mnogi makadamski putevi u potpunosti su uništeni.
Težak je život tih mještana, djeca ne mogu da dođu do škola, a bolesni do doktora, jer nemaju drugi izlaz već preko pobjesnjele i mutne Opačice, a ponekad nosi sve pred sobom.
Mnogi mještani sa strahom gledaju u nebo i očekuju prestanak padavina, povlačenje vode sa puteva, jer ako poplave nastave ovim intenzitetom mještani strahuju da će voda da poruši i odnese već potkopane i stare mostove na rijeci.
Glas Srpske
